Zbog drastične demografske krize, smatraju istraživači, Rusija će morati da preispita svoje mesto na svetskoj sceni, a moguće je čak i svoje političko uređenje i geografske granice
Broj samoubistava, trovanja, ubistava i nesrećnih slučajeva u Rusiji uporediv je sa nivoom smrtnosti od istih uzroka u Sijera Leoneu, Angoli i Burundiju, zemljama koje su preživele ili su nedavno izašle iz vojnog konflikta. Posle raspada Sovjetskog Saveza na tri smrti u Rusiji dolaze tek dva rođenja.
Ovo su podaci istraživanja koje je objavio profesor Američkog instituta za preduzetništvo Nikolas Eberštadt u knjizi „Demografska kriza Rusije u mirno vreme“.
„To nije tek velika demografska kriza, to je dalekosežna kriza ljudskih resursa, koja može biti katastrofalna“, objašnjava Eberštadt.
Prema mišljenju istraživača, bez obzira na sve znake te katastrofe koja preti zemlji, politička elita Rusije još nije svesna razmera promena koje se dešavaju.
Američki naučnici veruju da će se narednih dvadeset godina problem ubrzanog smanjenja radno sposobnog stanovništva odraziti na sve sfere života ruskog društva. Zbog drastične demografske krize, smatraju istraživači, Rusija će morati da preispita svoje mesto na svetskoj sceni, a moguće je čak i svoje političko uređenje i geografske granice.
Drastično smanjenje stanovništva, koje preživljava Rusija tokom poslednje dve decenije, izazvano je u prvom redu većim brojem umrlih od broja rođenih. Ruske žene u proseku rađaju otprilike koliko i žene Zapadne Evrope, i po tom pokazatelju Rusija se može svrstati u zemlje „drugog demografskog sloja“, objašnjava Nikolas Eberštadt. Pritom Rusi umiru neviđenom brzinom.
„Prosečni ruski opšti nivo smrtnosti danas dvostruko premašuje sličan pokazatelj smrtnosti u Zapadnoj Evropi“, kaže ovaj profesor.
Prema rečima istraživača, zaprepašćuje to što je „prosečna smrtnost u Rusiji otprilike za 50 odsto veća nego u novim zemljama članicama Evropske unije, odnosno u bivšim zemaljama sovjetskog bloka“.
Jedan od osnovnih uzroka visoke smrtnosti su srčano-vaskularna obolenja. Od njih u Rusiji češće umire 40 procenata ljudi nego u Finskoj, evropskoj rekorderki po broju smrti od infarkta i insulta.
Istraživanje Nikolasa Eberštadta svedoči da je Rusija specifična po čitavom nizu parametara kada je reč o uobičajenim statističkim pokazateljima.
„Rusija je savremeni paradoks, a možda čak i unikatni savremeni paradoks: pri visokoj pristupnosti obrazovanju očigledan je manjak ljudskog kapitala“, kaže Eberštadt.
Problem sa zdravljem kod obrazovanih ljudi je pritom veći nego, na primer, kod obrazovanih stanovnika niza zemalja Latinske Amerike, gde je školovanje dostupno znatno manjem procentu stanovnika. Raspon između nivoa smrtnosti obrazovanih Rusa i onih koji nisu stekli obrazovanje nije uporediv sa evropskim i američkim, i nalazi se na nivou sličnih pokazatelja za Južnu Afriku.
Da bi se ocenila intelkektualna produktivnost savremene Rusije, Eberštadt je za pokazatelj uzeo broj patenata, izuma i naučnih otkrića koji se registruju u zemlji. Celokupna Ruska Federacija, koja beznadežno zaostaje iza SAD i Japana, a takođe Singapura i Tajvana, dobija onoliko patenata po glavi stanovnika koliko i američka država Zapadna Virdžinija.
„Imajući u vidu nivo prihoda u zemlji, a takođe ogroman broj svršenih akademaca, patentiranih znanja trebalo bi da bude tri puta više“, kaže naučnik.
„Vođstvo u Kremlju u određenoj meri pokušava da se bori sa delom tih problema, ali izgleda da ambiciozni lideri Rusije još nisu čak počeli shvatati razmere onog što se događa“, sumira Eberštadt.
Ovaj istraživač naglašava neznatne tendencije u pravcu stabilizacije stanovništva tokom poslednjih godina i nada se boljem.
„Puta nazad nema“, kategoričan je Enders Vimbuš, stariji potpredsednik Hadsonovog instituta, koji se dugi niz godina bavio proučavanjem Rusije. „Teško da će Rusija biti spasena ili da će spasiti samu sebe od takvog raubovanja ljudskog kapitala, koji će je učiniti konkurentno nesposobnom ili čak nesposobnom za život“.
Kao posledica, smatra Vimbuš, zemlja kao što je Rusija u svom sadašnjem obliku veoma skoro može prestati da i uopšte postoji.
Prema mišljenju Vimbuša, glavno je pitanje kako će se ponašati Rusi kada neizbežno postane realnost. Šta će raditi rusko rukovodstvo i kako će to sve iskoristiti druge zemlje sveta.
„Za mnoge Ruse, naročito obrazovane i profesionalno mobilne, to će predstavljati motiv da odu iz Rusije“, smatra ekspert.
„To je očigledni postupak kada oko tebe obrazovanje postaje sve lošije, kada se industrija ne razvija, kada zdravstveni nivo stanovništva pada, a većina ljudi postaje sve nesrećnija“, dodaje Vimbuš.
Enders Vimbuš iz Hadsonovog instituta takođe predviđa da će se mesto Rusije na svetskoj sceni principijelno promeniti.
„Ako bi se realizovao taj demografski scenario, teško je i zamisliti da bi Rusija ostala makar regionalna država“, kaže Vimbuš.
Istraživač smatra da bi za ruske vlasti jedan od mogućih načina borbe protiv te situacije mogao da bude razvoju tehnologija, koje bi omogućile da se delimično kompenzuje smanjenje ljudskih resursa.
„Neću se čuditi ako Rusija postane još aktivniji igrač na tržištu nuklearnih tehnologija“, kaže on. „Preostali uticaj zemlja će širiti na druge zemlje, kako bi preokrenula balans u svom interesu. I Rusija će se tretirati kao sila koja utiče na balans, a ne kao lider niti pak ključni partner u odnosima ili unijama“.
Fiona Hil, direktor Centra za međunarodnu politiku SAD i Evrope na Brukingskom institutu, dodaje da su mnogi potezi ruskih vlasti već danas usmereni u pravcu rešavanja problema demografije. Vojna reforma i težnja ka modernizaciji, reforma zdravstva i obrazovanja - sve je to, prema rečima Hilove, skopčano sa demografskom krizom. Ali je najvažnije ono na šta se koncentriše vlast Rusije: na pokušaj da obnovi vremenom izraubovanu infrastrukturu zemlje i da diversifikuje ekonomiju.
„Rešiti ta dva zadatka je najteže imajući u vidu navedene probleme demografije“, objašnjava Fiona Hil. „Broj radno sposobnog stanovništva se smanjuje, a da bi se sprovela diversifikacija robne i energetske komponente, ekonomiji je potrebno više kvalifikovane radne snage“.
Prema tome, smatra ovaj ekspert, modernizacija, o kojoj toliko mnogo govore lideri Rusije, postaje sve manje dostižna.
Zadaci koji stoje pred vlastima zemlje iz godine u godinu postaju sve složeniji. I ma ko bude sledeći lider, čeka ga čitav niz problema, od kojih je deo uslovljen najozbiljnijom demografskom krizom u Evropi.
Marija Vasiljeva
BBC Russian
prevod Rajko Dosković
Standard
Pročitajte još i:
| < Prethodna | Sledeća > |
|---|
